Imunski sistem ponekad pobrka lončiće

Imunski sistem ponekad pobrka lončiće

Imunski sistem ponekad pobrka lončiće i umesto da mu glavna i jedina uloga bude da štiti organizam od uljeza (patogenih mikroorganizama) i bori se protiv tumorskih ćelija, on se „zbuni“ i okreće protiv struktura unutar sopstvenog organizma, misleći da su u pitanju neprijatelji koje treba neutralisati i ukloniti.

E upravo su to problemi koji nastaju kada elementi imunskog sistema ne prepoznaju pojedine delove organizma kao svoje i kreću u napad na njih. Imunski sistem se mobiliše i počinje da stvara antitela, koja mogu biti usmerena na uništenje ćelija jednog organa (pankreas kod dijabetesa melitusa tipa 1, štitna žlezda kod Hašimoto tireoiditisa…) ili više organa i sistema organa, kao recimo kod sistemskog eritemskog lupusa. Ovo su samo neka od oboljenja koja se nazivaju autoimunim.

Imunski sistem ponekad pobrka lončiće

Imunski sistem i autoimuna oboljenja

 

Ljudski organizam poseduje imunoregulacione mehanizame, koji omogućavaju prepoznavanje antigena na sopstvenim ćelijama i sprečavaju pojavu autoimunih bolesti. Do dana današnjeg nije u potpunosti razjašnjeno zbog čega dolazi do poremećaja imunoregulacije i zašto se ljudski imunski sistem okreće protiv svog organizma i počinje da proizvodi antitela koja napadaju sopstvena tkiva i organe.

Pretpostavlja se da se u osnovi nastanka autoimunih bolesti nalaze nasledni faktori, koji su potpomognuti dejstvom uticaja iz okoline:

  • infekcije
  • stres
  • štetne materije…

Ispoljavanju autoimunih oboljenja doprinose pol i hormonske promene. Naime, zapaženo je da se ove bolesti javljaju mnogo češće kod žena nego kod muškaraca i neretko bivaju inicirane trudnoćom ili menopauzom.

 

Najčešća autoimuna oboljenja

 

Do sada je otkriveno oko 80 vrsta bolesti čiji je uzrok to što imunski sistem nanosi štetu sopstvenom organizmu.

 Autoimune bolesti koje se najčešće javljaju su:

  • reumatoidni artritis
  • sistemski eritemski lupus
  • Hašimoto tireoiditis
  • Sjögren-ov sindrom
  • Kronova bolest
  • multipla skleroza
  • mijastenija gravis
  • dijabetes melitus tip 1
  • ankilozirajući spondilitis
  • sklerodermija
  • dermatomiozitis…

 

Simptomi autoimunih oboljenja

 

U početnim stadijumima autoimunih bolesti javljaju se opšti simptomi kao što su:

  • malaksalost
  • povišena telesna temperatura
  • gubitak telesne težine,

dok se u kasnijem manifestuju simptomi specifični za poremećaje organa na koje je imunski sistem usmerio svoju aktivnost:

  • crvenilo, otok, ukočenost, bol i gubitak pokretljivosti zglobova kod reumatoidnog artritisa;
  • crvenilo lica u obliku leptira, crvenkast osip po čitavom telu, bolovi u zglobovima i povišena telesna temperatura kod sistemskog eritemskog lupusa;
  • pojačan umor, problemi sa opstipacijom, suva koža i kosa, opadanje kose, povećana osetljivost na hladnoću, smanjeno znojenje, depresivnost, povećanje telesne težine kod Hašimoto tireoiditisa;
  • izrazita suvoća očiju, usta i drugih sluzokoža kod Sjögren-ovog sindroma;
  • neurološki poremećaji poput: otežanog hoda, ukočenosti, trnjenja ekstremiteta, paralize, duplog vida i gubitka vida kod multiple skleroze;
  • slabost očnih kapaka i očnih mišića, prekomerni zamor mišića nakon opterećenja, poteškoće u govoru i gutanju, kao i slabost ruku i nogu su simptomi mijastenije gravis

 

Imunski sistem ponekad pobrka lončiće

 

U laboratorijskim analizama zapažaju se promene u krvnoj slici i povišeni nivoi zapaljenskih faktora, specifičnih autoantitela i parametara oštećenja pojedinih organa.

 

Šta preduzeti kad imunski sistem pobrka lončiće?

 

Pristup lečenju autoimunih bolesti zavisi od njihovog tipa, stadijuma i najizraženijih simptoma koji su zastupljeni. U većini slučajeva koristi se simptomatska terapija nesteroidnim antiinflamatornim lekovima i kortikosteroidima, a kod pojedinih bolesti nadoknađuju se materije čiji je manjak u organizmu nastupio zbog konkretne bolesti (insulin kod dijabetesa tip 1, tiroksin kod Hašimoto tireoiditisa…)

Dokazano je da vitamin D inhibira stečeni imunski odgovor i doprinosi stvaranju imunske tolerancije na sopstvene antigene i da može značajno doprineti prevenciji i lečenju autoimunih bolesti.

Naš preparat KALCIJUM MAGNEZIJUM D3 iz linije proizvoda DOKTOR MORE je odličan izvor vitamina D, a ukoliko se radi o ublažavanju i otklanjanju simptoma, koji se javljaju na zglobovima kada imunski sistem izazove njihovo oštećenje, u velikoj meri vam mogu pomoći ARTROFIŠ i ARTROFIŠ GEL.

KALCIJUM MAGNEZIJUM D3

Popunjavanje nedostatka kalcijuma


Pročitali ste članak: „Imunski sistem ponekad pobrka lončiće“
Anđelka M. CW@BS, Doktor More

AKCIJA

ANTIPARAZIT PROGRAM

AKCIJA

LEPOTA & ZDRAVLJE

AKCIJA

SNAGA MUŠKARCA

Osteohondroza – Šta je to?

Osteohondroza je jedna od pet najčešćih bolesti u svetu, a 85 odsto svetske populacije pati od bolesti kičme. Ako se...

Zašto baš mi?

Ako ste sebi postavili pitanje zašto baš ovi preparati u moru suplementacije koja se nalazi na tržištu: 

  • zato što nismo kao drugi, 
  • zato što nam je zdravlje i edukacija ispred profita, 
  • zato što volimo da imamo uz sebe kvalitetne i zdrave ljude, 
  • zato što nam je misija da pomognemo ljudima da shvate šta znači kvalitet i nauka
  • zato je kod nas SNAGA MORA U SVAKOJ KAPSULI!